Slatko da slađe ne može da bude

Fejsbuk grupa „Mali proizvođači hrane u Srbiji“ je za kratko vreme okupila više od 35.000 članova i mnogi sad nabavljaju domaće namirnice direktno od onih koji ih gaje i prave. Izazov u poljoprivredi jednim delom kroz ovu grupu uspešno su savladali i naši naredni sagovornici.

Danijela Marinković živi trenutno u malom vojvođanskom selu Karavukovo. Godinama su ona I njen suprug bili podstanari u Novom Sadu, radili su razne poslove, živeli u malim stanovima, a na sve češći nagovor roditelja, vratili su se na selo. Danijela kaže da su se u početku strašno bojali da ne umru od gladi (smeh). Mislili su ko još može da živi od zemlje, ali možda je prevagnula želja da njihovo dete odrasta u sigurnijem, mirnijem i prirodnijem okruženju. I, nisu se pokajali.

Danijelin svekar je živeo u ogromnoj kući sa okućnicom, a na imanju je već bilo zasađeno pojedino voće. Danijeli nije bilo teško, jer ionako voli da radi u bašti, da posadi još poneku biljnu vrstu, i da sve plodove pretoči u teglice. Imala je razne proizvode koje je uglavnom poklanjala, a pre četiri godine odlučili su da zasade malinu, potpišu ugovor o organskoj proizvodnji I tako je krenula neka ozbiljnija priča. Iako imaju dosta zemlje, odlučili su se da zasade onoliko koliko će sami moći da obrađuju I prerađuju. Kada su prve godine predali malinu, cena je bila 250 dinara. Narednih godina zasada je bilo sve više, došlo je do prezasićenja tržišta i cena je bila niža. Marinkovići nisu očajavali, već su krenuli u preradu, koja je svake godine napredovala u smislu poboljšanja ukusa I inovacije, tako da je nakon dosta truda, rada, zagalanja, iščitavanja literature i recepata gazdinstvo bogatije za dvadesetak ukusa prerađene maline.

Da bi mogli da prodaju svoje proizvode bez problema Dragan i Svetlana Štrbac  iz Sombora  su sredinom ove godine registrovali poljoprivredno gazdinstvo. Na parceli koju obrađuju imaju vise vrsta voća i sve obrađuju ručno. Porodica Štrbac trenutno proizvodi i u ponudi ima: sirupe od kupine, višnje, maline, cvekle sa šargarepom, limunom i narandžom , koprivu  sa kivijem, limunom i nanom, mentu, sokove bez šećera, džemove od kupine, maline, šljive i kompot od višanja.

 „Internet pijaca, to jest platforma na kojoj se mogu poručivati domaći proizvodi funkcioniše na obostranu korist – proizvođači dobiju tržište na koje mogu da plasiraju proizvode, a kupci „proverenog čoveka sa sela“. Porodica Marinković imala je ove godine pune ruke posla. Ako je virus korona doneo nešto dobro, to je da su ljudi iz gradova masovno počeli da se interesuju za proizvode sa sela, pa su oni tako uspeli da prodaju za kratko vreme sve proizvode za koje bi im inače bila potrebna cela godina, jer uglavnom prodaju na pijacama, sajmovima i vašarima. Takođe, dodaju da su ponosni što od početka proizvodnje u svojoj maloj bašti imaju samo organske proizvode.

Organska hrana se uzgaja i procesuira u skadu sa EU regulativama za organsko uzgajivanje. Takođe je i više od toga. To je hrana koja je bila uzgajivana sa najvećim obzirom prema okruženju, prema životinjama, bezbednosti hrane kao i prema njenom kvalitetu.Takođe je to hrana koja koja je kontrolisana jedinstvenim sertifikacionim sistemom kako bi se osigurali svi ovi zahtevi.

U nastavku možete poslušati emisiju “Izazovi u poljoprivredi”

 

Svidja vam se članak: